To je kao... moje mišljenje čovječe.

Ne znam koliko sa slažem s njim.

04.10.2016.

Statistika - PAŽNJA!! Nekome može biti dosadno

Statistika je nauka koja se bavi matematičkim posmatranjem masovnih pojava. Može ona posmatrati i nemasovne i rijetke pojave, ali tada gubi na smislu. Statistiku uglavnom zanimaju različite sredine i prosjeci, te stepeni odstupanja od tih vrijednosti. Dakle, statistika se bavi prošlošću. Međutim, statistika je najbolji predskazivač budućnosti, jer svojim posmatranjima formira vjerovatnoće ishoda događaja. Statistika je opasno oružje u pogrešnim rukama. Izreka kaže: "Postoji laž, prokleta laž, a zatim postoji statistika." Ovakvu reputaciju ova fenomenalna nauka je dobila zbog narazumijevanja i pogrešnog korištenja. Ponekad je problem koji se pokušava statistički obraditi veoma kompleksan, a ljudi koji ga obrađuju ne uzimaju u obzir sve promjenjive koje imaju utjecaja na ishod, dok u drugim situacijama ljudi jednostavno ne razumiju statistiku i fundamentalno je pogrešno koriste. Statistika je tako moćna da je u stanju objasniti sve i predvidjeti sve u okviru određene vjerovatnoće. Kad kažem sve mislim Sve, u duhu Adamsovog 42. Ko je čitao Vodiča kroz galaksiju za autostopere, zna o čemu pričam. Ko nije, šta čekaš?! Samo postojanje materije je stvar statistike i vjerovatnoće. Dat ću nekoliko primjera pogrešnog korištenja statistike koji mogu voditi grdnim zabludama. Počnimo sa najjednostavnijim: recimo da imamo dva prosjeka neke pojave, naprimjer visine muškaraca, u općini 1 i općini 2. Označimo prosjeke sa P1 i P2. Ako tražimo ukupan prosjek visine za obje općine ne možemo samo sabrati P1 i P2 i podijeliti ga sa 2. Dakle ne možemo tražiti prosjek prosjeka. Razlog je jednostavan - općina 1 i općina 2 vjerovatno nemaju isti broj muškaraca, pa jedan prosjek ima veću težinu nego drugi, a mi ih tretiramo kao da imaju istu težinu, te dobijamo pogrešnu vrijednost ukupnog prosjeka. Dobro, ovakvu grešku bi mogao napraviti samo totalni statistički laik. Druga česta greška je brkanje korelacije i uzročnosti. Ako dvije statističke pojave zajedno rastu ili opadaju, tj. u korelaciji su, to ne mora značiti da rast jedne uzrokuje rast druge. Vjerovatno postoji treći uzročnik rasta prve dvije pojave. Naprimjer, kod djece, znanje i veličina cipela zajedno rastu i djeca sa većim brojem cipela posjeduju veće znanje od djece sa manjim brojem cipela. To ne znači da veći broj cipela uzrokuje veće znanje kod djece. I jednu i drugu pojavu uzrokuje treći uzročnik - starenje (ili broj godina života). E sada, broj godina života i broj cipela su također u korelaciji (zajedno simetrično rastu), ali su i u uzročno-posljedičnoj vezi tako što starenje uzrokuje rast noge. Međutim, ova veza je jednosmjerna. Starenje uzrokuje rast veličine cipele, ali besmisleno je tvrditi obratno - da rast veličine cipela uzrokuje rast broja godina života, tj. starenje. Još jedna opasna greška je pretjerano široko tumačenje rezultata proučavanja određenog uzorka. Proučavamo određeni uzorak, a onda rezultate tumačimo za mnogo veću populaciju nego što je to ispravno. Naprimjer, proučavamo uzorak koji je reprezentativan za BiH, a tumačimo ga za globalnu populaciju, pa onda ispada da u svijetu ljudi janjetinu jedu u prosjeku jednom mjesečno, a u Etiopiji nikad nisu vidjeli janjetine. I na kraju, još jedan primjer koji se odnosi na vjerovatnoću. Uzmimo rađanje djece. Ako namjeravam imati dvoje djece, vjerovatnoća da će oba djeteta biti ženskog spola jeste 25%. I rodi se meni prvo dijete žensko. E sada nastupa greška koju znaju i iskusni korisnici statistike napraviti smatrajući da je vjerovatnoća da će drugo dijete biti žensko 25%. Ne, to je bilo prije rođenja prvog djeteta. Sada je vjerovatnoća da će naredno dijete biti žensko resetovana i iznosi 50%. Ili uzmimo rulet, vjerovatnoća da će se kuglica 10 puta zaredom zaustaviti na crvenom jeste 0,097%. Dakle, umobolno malo vjerovatno i niko pri zdravoj pameti se ne bi kladio da će se to desiti. Međutim, ako kuglica stane 9 puta zaredom na crveno, vjerovatnoća da će se to desiti i deseti put jeste 50%. No, u ljudskoj prirodi je misliti kako ona vjerovatnoća 9 bacanja unazad i dalje važi i smatraju kako nema šanse da opet padne crveno. Tako je jedan kazino u Nici zaradio ogromne novce kada je 18 puta zaredom palo crveno. Sjatili se stručnjaci za vjerovatnoću sredinom ovog neviđeno rijetkog događaja, nakon što je crveno palo 9-10 puta, i klade se bjesomučno na crno, smatrajući da je sve manja i manja vjerovatnoća da će sljedeći put pasti crveno. Svaki put ulažu sve veći novac na crno. Svakakvi prevaranti nude različite sisteme za rulet i klađenja generalno, ali vjerovatnoća pred svaki pojedinačni događaj je uvijek ista za taj događaj. Nema sistema koji to može promijeniti. Najbolji sistem je ne kladiti se. Oni koji dobiju su takva anomalija da ih slobodno možete zanemariti. Vi nećete dobiti, ali ako vi jeste spomenuta anomalija i obogatili ste se na kocki i igrama na sreću, šta da vam kažem, čestitam, ali činjenica ostaje da Kuća uvijek dobija! U suprotnom ne bi ni bilo kuće. Međutim, čovjek se u životu kocka i igra na sreću pokušavajući ostvariti različite planove - pokrenuti firmu, promijeniti posao, sukobiti se s nekim itd. Čovjek tada stavlja na vagu sve raspoložive informacije i prema omjeru nagrade i rizika donosi odluku hoće li se upustiti u planiranu akciju.

To je kao... moje mišljenje čovječe.
<< 10/2016 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
3031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
12174

Powered by Blogger.ba